GRCKA VJEROVANJA I MITOLOGIJA

Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je, naravno, u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi i sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Stvaranje bogova

Unutar grčke mitologije vidljiva su dva načina za dolazak u život:

dijeljenje (Geja, Nikta)
parenje (Hiperion, Zeus)
Prvotna božanstva nastaju dijeljenjem od Haosa, no poslije Geje sva božanstva koja su nastala dijeljenjem potiču od Nikte (tamne noći). Također božanstva nastala dijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem. Primjećuje se model reprodukcije, iz akcije dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: Koji je uzrok ovome? postaje : Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka. Nakon Haosa se pojavljuje Geja, Zemlja, koja dijeljenjem stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce). Parenjem s Uranom nastaju Okean (svjetski okean) i Krije, te Titani.

Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji: Alkmenin i Zeusov sin odlikovao se snagom i izveo je niz junačkih pothvata. Prema priči razdvojio je stijene koje su sastavljale Evropu i Afriku, spojio Atlantski okean i Sredozemno more. Tako su nastali Heraklovi stupovi i između njih Gibraltarski prolaz. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde).

Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, groma, munje i oluje
Atena, Palada - "ratoborna", božica mudrosti, zaštitnica gradova i obrtnika, simbol umjetnosti. Prema priči nije rođena od majke “već iskoči iz glave ocu svom”!
Artemida - Zeusova i Letina kći, božica lova, Apolonova sestra.
Afrodita - božica ženske ljepote i ljubavi, ona je "izrasla iz morske pjene", po drugom mitu je Zeusova i Dionina kći.
Apolon, Feb - sin Zeusa i Lete, strijelac i zaštitnik umjetnosti i muške ljepote.
Ares - Zeusov i Herin sin, bog rata i bojne vreve, simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage.
Asklepije - bog liječništva
Amfitrita - Posejdonova žena, jedna od 50 Nerejida, Tritonova majka.
Dioniz - bog prirode, vinove loze.
Demetra - božica plodnosti, poučavala je ljude poljoprivredi.
Eol - bog vjetra.
Eros - bog ljubavi, Afroditin sin. Prikazivali su ga kao krilata dječaka s lukom i strijelama. Koga bi on pogodio svojom strijelom, taj bi usplamtio od ljubavi.
Erinije - boginje osvete i prokletstva. Dužnost im je progoniti svakoga, tko ubije rođaka, simbol zle savjesti.
Hermes - sin Zeusa i Plejade, bog laži, posrednik između bogova i ljudi.
Had - bog podzemnog života.
Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog, odlikovao se snagom, izveo je niz junačkih pothvata.
Leta - jedna od Zeusovih žena, boginja ratara i stočara.
Muze - kćeri Zeusa i Mnemozine, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
Klio - Muza, pokroviteljica historije
Kaliopa - epske poezije
Uranija - astronomije
Melpomena - tragedije
Talija - komedije
Terpsihora - plesa
Polihimnija - lirske poezije, himne
Euterpa - muzike, lirske poezije
Erato - ljubavne poezije.
Menade - nimfe boga vina i ljubavi.
Mojre - božice životne sudbine i usuda, suđenice, kćeri Noći ili Temide i Zeusa. Kloto prede nit života, Laheza baca ždrijeb i dodjeluje sudbinu, Atropa presijeca nit života.
Morfej - bog sna.
Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa.
Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira, provodi veseo i bezbrižan život, osobito na visovima i gorskim vrhuncima.
Perzefona - Demetrina kći, oteo ju Had da mu bude žena. U podzemlju u jesen i zimu, a u proljeće i ljeto s majkom na zemlji da bi Zemlja bila plodna.
Tantal - jedini od ljudi koji je bio prihvaćen za stolom bogova.
Tanatos - bog smrti, sin Noći i brat Sna.